JESU LI ŽENE ZASTUPLJENE U SAVETIMA MESNIH ZAJEDNICA, ZAŠTO NISU I KAKO TO MOŽE DA SE PROMENI?

Među svaka tri kandidata po redosledu na izbornoj listi za parlamentarne izbore najmanje po jedan kandidat mora biti pripadnica manje zastupljenog pola na listi. Isti princip, po zakonu se u Srbiji primenjuje kada su u pitanju lokalni parlamenti. Taj princip, međutim, ne primenjuje se kada je u pitanju izbor saveta mesnih zajednica.

Na tome da se takvo stanje promeni i da se uvede obaveza da najmanje 1/3 članova Saveta mesnih zajednica budu žene radi Evropski pokret u Srbiji- Kraljevo uz prodršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative.

Projekat pod nazivom „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica“ sporvodi se na teritorijama Grada Kraljeva i Opštine Trstenik. Cilj projekta je stvaranje unapređenje uslova za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica, kroz pokretanje inicijativa za izmenu lokalnih Odluka o mesnim zajednicama kojom bi se uspostavila obaveza da najmanje 1/3 članova Saveta mesnih zajednica budu žene.

Zašto je potrebno veće učešće žena u savetima mesnih zajednica?

Glas žena se, kako je pokazalo istraživanje, skoro i ne čuje prilikom donošenja odluka o planovima razvoja i projektima koji se raliziju u cilju poboljšanja kvaliteta života u lokalnoj zajednici.

Od ukupno 108 mesnih zajednica u Trsteniku i Kraljevu u 45 nema žena.

Isti problem o nedevoljnom učešću žena u savetima MZ uočio je i Zaštitnik građana koji u Posebnom izveštaju ističe da je učešće žena u Savetima MZ svega 11,4%, a da je problem posebno izražen u seoskim sredinama.

Razlozi za ovakvo stanje se ogledaju kako u snažnom uticaju tradicionalnih rodnih obrazaca, velikim obavezama žena u svakodnevnom životu, tako i u nedostatku podsticajnog okruženja za veće učešće žena, kaže se u izveštaju.

U razgovoru sa građankama i građanima Opštine Trstenik, kao i istraživanje, pokazalo se da osim nedovoljnog znanja o samom radu i kandidovanju za savet mesnih zajednica, žene neretko tvrde da misle da svojim učešćem ne mogu mnogo toga da promene.

Tribina u okviru projekta „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica“

Kao česti stav navodi se i nedovoljno vremena da se, pored kućnih i poslovnih obaveza, preuzmu i obaveze u radu saveta mesnih zajednoca.

Ipak, tri sesije razgovora o većem učešću žena u savetima mesnih zajednica u Trsteniku pokazale su da postoje žene spremne da se na tom polju anhažuju. Njihov stav je da se, uz uvođenje kvota, treba raditi i paralelnu edukaciju žena, pre svega o načinima kandidovanja.

Stav učesnika okruglih stolova održanih u Trsteniku je i da žene mogu unaprediti rad saveta mesnih zajednica, ali i da treba raditi na unapređenju načina finansiranja istih kao i da je neophodno da se o ovoj temi više govori i da se građani putem medija upoznaju sa trenunim sastavima saveta.

Na samoj završnici projekta „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica“ predlog izmene lokalnih odluka o mesnim zajednicama će se na okruglom stolu razmotriti zajedno sa predstavnicima grada Kraljeva i opštine Trstenik i predati lokalnim samoupravama radi razmatranja i usvajanja.

Tribina u okviru projekta „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica“


________________________________

Projekat pod nazivom „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica“ je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovom članku je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa